Puls u mirovanju: šta govori o vašem srcu

Puls u mirovanju jedan je od rijetkih zdravstvenih pokazatelja koji ne košta ništa, ne traži nikakvu opremu i mjeri se za pola minute. Uprkos tome, malo ljudi zna svoju uobičajenu vrijednost, iako gotovo svi znaju svoj krvni pritisak. Šteta je što je tako, jer taj broj kroz vrijeme govori dosta o stanju srca i kondicije. Nije riječ o jednokratnom mjerenju nego o praćenju vlastitog trenda kroz mjesece. Upravo u tome leži njegova stvarna i potpuno besplatna vrijednost.

Šta se smatra urednim

Kod većine odraslih osoba puls u mirovanju kreće se između šezdeset i sto otkucaja u minuti. Američko udruženje za srce taj raspon navodi kao uobičajen za odrasle u mirovanju. Niže vrijednosti unutar tog raspona općenito znače da srce radi ekonomičnije i da je kondicija bolja. Dobro utrenirane osobe redovno imaju puls između pedeset i šezdeset bez ikakvih tegoba. Vrijednosti izvan navedenog raspona nisu automatski problem, ali zaslužuju objašnjenje.

Kako ga pravilno izmjeriti

Najpouzdanije mjerenje je ujutro, neposredno nakon buđenja, dok još mirno ležite u krevetu. Ako to nije praktično, sjednite mirno pet minuta prije mjerenja i izbjegavajte kafu i cigaretu barem pola sata ranije. Stavite kažiprst i srednji prst na unutrašnju stranu suprotnog zgloba ispod palca i lagano pritisnite. Brojite otkucaje punih trideset sekundi i pomnožite s dva, ili punu minutu ako je ritam nepravilan. Nikada ne koristite palac za mjerenje, jer i on ima vlastiti puls koji zbuni brojanje.

Zašto trend znači više od jednog broja

Pojedinačno mjerenje ima ograničenu vrijednost jer na puls utiče niz prolaznih okolnosti. Kafa, stres, nedostatak sna, vrućina, dehidracija i obična prehlada podižu ga privremeno. Zbog toga je korisnije mjeriti nekoliko puta sedmično u sličnim uslovima i pratiti prosjek kroz mjesece. Kada redovno vježbate, vidjet ćete kako vrijednost postepeno pada i to je najuvjerljiviji dokaz napretka kondicije. Suprotno tome, trajan porast od desetak otkucaja u odnosu na vaš uobičajeni nivo vrijedi spomenuti ljekaru.

Šta podiže puls u mirovanju

Najčešći uzrok trajno povišenog pulsa je jednostavno loša kondicija, jer neutrenirano srce mora kucati češće da bi prebacilo istu količinu krvi. Slijede stres i tjeskoba, koji preko stresnih hormona drže tijelo u stanju stalne pripravnosti. Povišena temperatura, anemija, dehidracija i prekomjerna funkcija štitnjače također ubrzavaju rad srca. Alkohol, nikotin i velike količine kofeina imaju isti učinak, često i dan nakon konzumiranja. Pojedini lijekovi, uključujući one za astmu i neke kapi za nos, mogu podići puls kao nuspojavu.

Kada je nizak puls uredan

Puls ispod šezdeset kod redovno aktivne osobe najčešće je znak dobre kondicije, a ne problema. Kod sportista se vrijednosti od četrdeset do pedeset smatraju sasvim uobičajenim i očekivanim. Razlika je u tome kako se osjećate: uredan nizak puls ne prati nikakva tegoba. Ako uz nizak puls postoje vrtoglavica, izrazit umor, nedostatak zraka ili nesvjestica, potreban je pregled. Pojedini lijekovi za pritisak i srce namjerno usporavaju rad srca, pa se i to uzima u obzir pri procjeni.

Šta je s pametnim satovima

Uređaji na zglobu danas kontinuirano bilježe puls i za praćenje trenda su sasvim korisni. Njihova prednost je što mjere i tokom sna, kada su vrijednosti najstabilnije i najpouzdanije za međusobno poređenje. Tačnost ipak opada tokom intenzivnog kretanja, kod tetovaža na zglobu i kod labavo zategnute narukvice. Obavijest o nepravilnom ritmu treba shvatiti ozbiljno i provjeriti kod ljekara, ali je ne treba doživjeti kao dijagnozu. Sat je koristan alat za praćenje, a nikako zamjena za EKG.

Puls i oporavak nakon napora

Osim vrijednosti u mirovanju, korisno je pratiti i koliko brzo se puls vraća nakon napora. Kod dobre kondicije puls u prvoj minuti nakon prestanka vježbanja padne za dvadesetak ili više otkucaja. Sporiji oporavak najčešće znači slabiju kondiciju, ali kod naglih promjena zaslužuje i ljekarsku procjenu. Taj pokazatelj je koristan jer se mijenja brže od vrijednosti u mirovanju, pa napredak postaje vidljiv ranije. Izmjerite ga jednom mjesečno nakon iste aktivnosti, primjerice nakon uspona istim stepenicama.

Kako ga poboljšati

Redovna aerobna aktivnost najdjelotvornija je mjera i rezultat se vidi već nakon nekoliko sedmica. Brzo hodanje, vožnja bicikla i plivanje postepeno snižavaju puls u mirovanju jer srce postaje jače i ekonomičnije. NHS preporučuje najmanje sto pedeset minuta umjerene aktivnosti sedmično za odrasle osobe. Dovoljno sna, ograničavanje alkohola i kofeina te tehnike smirivanja disanja djeluju u istom smjeru. Smanjenje prekomjerne tjelesne težine dodatno rasterećuje srce pri svakom otkucaju.

Kada se javiti ljekaru

Zakažite pregled ako je puls u mirovanju trajno iznad sto ili ispod pedeset bez objašnjenja kondicijom. Isto vrijedi za trajno nepravilan ritam, koji može ukazivati na atrijalnu fibrilaciju. Hitno potražite pomoć kod lupanja srca praćenog bolom u grudima, nedostatkom zraka ili gubitkom svijesti. Iznenadna promjena koja traje danima uvijek zaslužuje provjeru kod ljekara. Zapišite izmjerene vrijednosti prije odlaska, jer taj podatak znatno olakšava procjenu.