Vakcine za odrasle: koje se preporučuju nakon 40

Vakcine za odrasle tema su o kojoj se kod nas govori znatno manje nego o vakcinaciji djece. Većina ljudi pretpostavlja da je s cijepljenjem gotovo nakon osnovne škole i da se tome više ne treba vraćati. Zaštita koju su vakcine dale u djetinjstvu kod nekih bolesti ipak slabi s godinama. Istovremeno, poslije četrdesete imuni sistem postepeno gubi dio snage, pa iste infekcije prolaze teže nego ranije. Vrijedi zato jednom provjeriti gdje stojite.

Zašto zaštita s godinama slabi

Imuni sistem se s dobi mijenja u procesu koji se stručno naziva imunosenescencija. Proizvodnja novih obrambenih stanica opada, a odgovor na infekciju postaje sporiji i slabiji nego u mladosti. Zbog toga ista bolest kod pedesetogodišnjaka često traje duže i češće ostavlja komplikacije. Kod pojedinih vakcina i sam nivo antitijela s vremenom pada, pa je potrebno obnavljanje. Kombinacija ta dva procesa objašnjava zašto se odraslima uopšte preporučuju dodatne doze.

Tetanus i difterija

Ovo je vakcina koju najviše ljudi zaboravi, a spada među najvažnije za odrasle. Zaštita od tetanusa ne traje doživotno nego se preporučuje obnavljanje otprilike svakih deset godina. Tetanus se ne prenosi s čovjeka na čovjeka nego bakterijom iz zemlje koja uđe kroz ranu. Zbog toga je posebno važan svima koji rade u bašti, s alatom, životinjama ili na građevini. Ako ne znate kada ste posljednji put primili dozu, to je najbolji razlog da pitate svog ljekara.

Sezonska vakcina protiv gripe

Gripa se kod zdravih odraslih najčešće doživljava kao neprijatna ali prolazna bolest. Nakon četrdesete, a posebno kod hroničnih bolesti, rizik od komplikacija poput upale pluća osjetno raste. Vakcina se daje jednom godišnje jer se virus mijenja, pa se svake sezone prilagođava sastav. NHS je preporučuje osobama starije dobi, hroničnim bolesnicima i zdravstvenim radnicima. Najbolje vrijeme za primanje je jesen, prije nego što sezona počne.

Pneumokokna vakcina

Pneumokok je bakterija koja izaziva upalu pluća, upalu srednjeg uha i teže infekcije poput sepse. Kod starijih osoba i onih s oslabljenim imunitetom te infekcije mogu biti vrlo ozbiljne. Vakcina se obično preporučuje nakon šezdeset pete godine, a ranije kod hroničnih plućnih i srčanih bolesti. Preporučuje se i osobama bez slezene, dijabetičarima i pušačima. Za razliku od gripe, ova se vakcina ne daje svake godine nego u znatno rjeđem rasporedu.

Herpes zoster i druge

Herpes zoster, poznat kao pojasni lišaj, nastaje ponovnim buđenjem virusa vodenih kozica koji godinama miruje u živcima. Javlja se najčešće poslije pedesete i može ostaviti dugotrajne bolove koji traju mjesecima nakon osipa. Vakcina protiv zostera dostupna je u nekim zemljama i preporučuje se starijim odraslima. Vrijedi provjeriti i status vakcinacije protiv hepatitisa B, posebno kod zdravstvenih radnika i osoba s dijabetesom. Žene rođene nakon određenih godišta ponekad nemaju zaštitu od rubeole, što je važno prije planiranja trudnoće.

Ako putujete

Putovanja izvan Evrope često traže dodatne vakcine koje se planiraju unaprijed. Hepatitis A, trbušni tifus, žuta groznica i bjesnoća najčešće su na toj listi, ovisno o odredištu. Većina tih vakcina traži nekoliko sedmica da razvije punu zaštitu, pa se konsultacija zakazuje barem mjesec i po ranije. Za pojedine zemlje potvrda o vakcinaciji je uslov za ulazak. Informacije zatražite u ambulanti za putnike ili kod svog ljekara porodične medicine.

Šta provjeriti kod ljekara

Najkorisniji prvi korak je pronaći staru vakcinalnu knjižicu ako je ima u kući. Ako je nema, to nije prepreka, jer se kod većine vakcina jednostavno kreće ispočetka ili se dopunjava po shemi. Na pregled ponesite popis lijekova koje uzimate i spisak hroničnih bolesti. Osobe na imunosupresivnoj terapiji ili nakon transplantacije imaju poseban raspored i dio vakcina im nije dozvoljen. Upravo zato se odluka uvijek donosi individualno, a ne prema opštem spisku s interneta.

Česte nedoumice

Blaga bolnost ruke, crvenilo i umor nakon vakcine uobičajeni su i prolaze za dan ili dva. To nije znak bolesti nego dokaz da imuni sistem reaguje kako treba. Vakcina protiv gripe ne može izazvati gripu jer ne sadrži živi virus u obliku koji se može razmnožavati. Ako imate povišenu temperaturu na dan termina, vakcinacija se obično odgađa za nekoliko dana. Kod poznate teške alergijske reakcije na prethodnu dozu obavezno obavijestite ljekara prije primanja.

Zaključak

Vakcinacija ne prestaje u djetinjstvu i poslije četrdesete dobija novi smisao. Tetanus se obnavlja otprilike svakih deset godina, a gripa se prima svake sezone kod rizičnih skupina. Pneumokokna vakcina i zaštita od zostera postaju aktuelne u kasnijim godinama. NHS naglašava da raspored treba prilagoditi dobi i zdravstvenom stanju svake osobe. Jedan razgovor s ljekarom porodične medicine dovoljan je da se cijela slika razjasni.