Suho oko i rad za ekranom: kako olakšati očima

Suho oko jedna je od najčešćih tegoba kod ljudi koji rade za računarom, a istovremeno i jedna od najlakše ublažavanih. Tipično se javlja poslijepodne kao pečenje, osjećaj peska ili zamućenje koje se popravi nakon nekoliko treptaja. Mnogi pomisle da im je potrebna jača dioptrija, pa promijene naočale bez ikakvog poboljšanja. Uzrok najčešće nije u oštrini vida nego u kvalitetu suznog filma. Nekoliko jednostavnih promjena u navikama obično donese osjetno olakšanje.

Šta je suzni film

Površinu oka prekriva tanak sloj tekućine koji se obnavlja svakim treptajem. Sastoji se od tri sloja: vodenog koji hidrira, sluzavog koji ga drži uz oko i masnog koji sprječava isparavanje. Kada bilo koji od tih slojeva nije u redu, površina oka ostaje izložena i nadražena. Kod suhog oka problem je najčešće u masnom sloju, koji luče sitne žlijezde na rubu kapka. Zbog toga suho oko paradoksalno može pratiti i pojačano suzenje, jer oko refleksno stvara vodenaste suze.

Zašto ekran pogoršava stanje

Ovo je ključni mehanizam koji objašnjava cijelu pojavu. Pri gledanju u ekran učestalost treptanja padne otprilike na trećinu uobičajene, jer je pažnja usmjerena i koncentrisana. Uz to su treptaji često nepotpuni, pa se donji dio rožnice ne navlaži kako treba. Posljedica je da suzni film isparava brže nego što se uspijeva obnoviti. NHS rad za ekranom navodi među najčešćim okolnostima koje pogoršavaju tegobe.

Pravilo dvadeset

Najpoznatija i najkorisnija preporuka za rad pred ekranom vrlo je jednostavna. Svakih dvadeset minuta pogledajte nešto udaljeno oko šest metara u trajanju od dvadeset sekundi. Time se opuštaju mišići koji drže leću fokusiranu na blizinu, a treptanje se prirodno vrati na uobičajenu učestalost. Korisno je i svjesno nekoliko puta snažno zatvoriti oči, čime se istisne masni sloj iz žlijezda kapka. Pauza od nekoliko minuta svakih sat vremena dodatno rasterećuje i oči i vrat.

Radno mjesto i okolina

Položaj ekrana mijenja više nego što se očekuje. Ekran postavljen nešto ispod nivoa očiju znači da su kapci prirodno spušteniji, pa je izložena površina oka manja. Suh zrak iz klime ili grijanja ubrzava isparavanje, pa posuda s vodom ili ovlaživač u prostoriji osjetno pomažu. Izbjegavajte da vam ventilator, klima ili grijanje pušu direktno u lice. Smanjenje odsjaja na ekranu i dovoljno svjetla u prostoriji dodatno smanjuju naprezanje.

Šta pomaže od preparata

Umjetne suze bez konzervansa prvi su izbor i mogu se koristiti više puta dnevno bez bojazni. Kapi s konzervansima kod česte upotrebe same nadražuju oko, pa se preporučuju samo za povremenu primjenu. Gušći gelovi i masti djeluju duže i pogodni su za noć, ali privremeno zamute vid. Topli oblog na zatvorene kapke nekoliko minuta dnevno otvara začepljene žlijezde i poboljšava masni sloj. Nježno čišćenje ruba kapaka gotovim maramicama za tu namjenu dopunjuje njegu.

Kapi koje treba izbjegavati

U apotekama se prodaju i kapi koje obećavaju brzo uklanjanje crvenila iz očiju. One djeluju sužavanjem krvnih sudova, pa oko naizgled izgleda mirnije dok se uzrok uopšte ne rješava. Kod redovne upotrebe javlja se učinak odbijanja, u kojem crvenilo nakon prestanka bude izraženije nego prije. Zbog toga se takve kapi ne preporučuju za svakodnevnu upotrebu kod suhog oka. Razlika je jednostavna: umjetne suze nadoknađuju ono što nedostaje, a kapi protiv crvenila samo prikrivaju sliku.

Drugi uzroci koje vrijedi znati

Suho oko nije uvijek posljedica ekrana. Učestalost raste s godinama, a kod žena posebno nakon menopauze zbog hormonskih promjena. Izazivaju ga i brojni lijekovi, uključujući antihistaminike, diuretike, antidepresive i neke lijekove za pritisak. Nošenje kontaktnih leća, pušenje i boravak u prašnjavom ili vjetrovitom okruženju dodatno pogoršavaju tegobe. Kod izraženog suhog oka uz suha usta i bolove u zglobovima treba isključiti autoimune bolesti.

Kada je problem ipak u vidu

Nakon četrdesete gotovo svima slabi sposobnost izoštravanja na blizinu, što se naziva prezbiopija. Ako vam tekst na ekranu postaje mutan i odmičete telefon od lica, uzrok je vjerovatno upravo tu. Kod kratkovidnosti i drugih grešaka vida naprezanje pri radu pojačava i glavobolju, o čemu piše i NHS. Neispravna ili zastarjela dioptrija čest je i lako rješiv uzrok umora očiju. Zato pregled kod oftalmologa razdvaja ta dva problema koja se često preklapaju.

Kada se javiti ljekaru

Javite se ako tegobe traju duže od nekoliko sedmica uprkos kapima i promjeni navika. Pregled bez odgađanja traže bol u oku, izraženo crvenilo, osjetljivost na svjetlo i zamućenje vida koje ne prolazi treptanjem. Isto vrijedi za osjećaj stranog tijela koji ne popušta i za gnojni iscjedak. Kod naglog gubitka vida ili jakog bola s mučninom potražite hitnu pomoć. Redovan pregled očiju nakon četrdesete preporučuje se svake dvije godine.