Perimenopauza: godine promjena prije menopauze

Perimenopauza je razdoblje koje mnoge žene iznenadi, jer počinje mnogo ranije nego što očekuju. To nije bolest ni kraj nečega, nego prijelaz koji zna trajati godinama i donijeti simptome zbog kojih se žene često nepotrebno brinu. Razumijevanje šta se dešava u tijelu najviše pomaže da se te godine prođu mirnije i s manje strahovanja.

Šta je perimenopauza

Perimenopauza je razdoblje prije posljednje menstruacije, tokom kojeg jajnici postepeno smanjuju proizvodnju estrogena. Ključna riječ je postepeno: nivo hormona ne pada ravnomjerno, nego oscilira, ponekad naglo gore pa naglo dolje. Upravo te oscilacije, a ne sam manjak estrogena, objašnjavaju zašto se simptomi javljaju u valovima i zašto se jedan mjesec žena osjeća sasvim dobro, a sljedeći nikako. Menopauza je, za razliku od toga, tačno određena tačka: dan kada je prošlo punih dvanaest mjeseci bez menstruacije. Sve prije toga je perimenopauza, a razdoblje poslije naziva se postmenopauza.

Vrijedi znati i da estrogen u tijelu ne upravlja samo plodnošću. On utiče na gustoću kostiju, raspodjelu masnog tkiva, elastičnost krvnih sudova, sluznice i raspoloženje. Zato se promjene u ovom razdoblju osjete na mjestima koja naizgled nemaju veze s ciklusom.

Kada počinje i koliko traje

Kod većine žena perimenopauza počinje između 45. i 50. godine, ali nije rijetkost ni da krene u ranim četrdesetima. Prosječno traje oko četiri godine, kod nekih samo nekoliko mjeseci, a kod drugih i osam do deset godina. Prema NHS-u, prvi znak je najčešće promjena u ciklusu — razmaci postaju nepravilni, a krvarenje obilnije ili oskudnije nego ranije. Nasljeđe često daje dobru orijentaciju: žene obično ulaze u ovo razdoblje u sličnoj dobi kao njihove majke. Pušenje ga u prosjeku pomiče ranije, za otprilike godinu do dvije.

Simptomi koje vrijedi prepoznati

• nepravilan ciklus, preskočene ili neuobičajeno obilne menstruacije
• valunzi i noćno znojenje, ponekad i po nekoliko puta u toku noći
• otežano uspavljivanje i buđenje u ranim jutarnjim satima
• promjene raspoloženja, razdražljivost ili neobjašnjiva tjeskoba
• slabija koncentracija i osjećaj „magle u glavi“
• suhoća sluznica i smanjena želja za intimnošću
• bolovi u zglobovima i mišićima bez jasnog uzroka
• lakše nakupljanje kilograma, posebno oko struka

Nijedna žena nema sve navedeno. Neke prođu ovo razdoblje gotovo neprimjetno, a kod drugih simptomi ozbiljno utiču na posao i porodični život. Oba iskustva su potpuno uobičajena i nijedno nije znak da nešto radite pogrešno. Korisno je nekoliko mjeseci voditi kratku bilješku o ciklusu i tegobama, jer takav zapis ljekaru govori više od pokušaja prisjećanja u ordinaciji.

Zašto se teže spava

San je jedna od prvih stvari koje trpe. Dio problema su noćna znojenja koja bude iz dubokog sna, ali ni to nije cijela priča: pad estrogena i progesterona sam po sebi mijenja strukturu sna i čini ga plićim. Posljedica je začarani krug u kojem umor pojačava razdražljivost, a loše raspoloženje dodatno otežava uspavljivanje. Redovno vrijeme lijeganja, prohladna i mračna spavaća soba, pamučna posteljina te izbjegavanje alkohola i kofeina uveče pomažu više nego što se očekuje. Ako nesanica traje sedmicama, vrijedi je spomenuti ljekaru umjesto tiho trpjeti, jer je to jedna od tegoba koje se najuspješnije rješavaju.

Šta se dešava s kostima i srcem

Estrogen usporava razgradnju kosti, pa se njegovim padom gubitak koštane mase ubrzava upravo u ovim godinama. Zbog toga je perimenopauza pravo vrijeme da se ozbiljno uzmu kalcij, vitamin D i opterećenje kostiju kroz kretanje. Istovremeno se mijenja i profil masnoća u krvi: LDL holesterol kod mnogih žena raste, a zaštitni učinak koji je estrogen imao na krvne sudove slabi. To ne znači da je bolest neizbježna, nego da kontrole pritiska, holesterola i šećera u ovom razdoblju dobijaju veću težinu nego ranije.

Šta pomaže u svakodnevici

Redovna tjelesna aktivnost je najbolje istražena mjera: kombinacija hodanja i vježbi snage pomaže raspoloženju, snu i, što je posebno važno, čuva kosti. U prehrani naglasak treba biti na dovoljno bjelančevina, kalciju i vitaminu D. Slojevita odjeća i izbjegavanje ljutih jela, alkohola i vrućih napitaka smanjuju učestalost valunga kod mnogih žena. Tehnike smirivanja disanja pomažu i kod valunga i kod tjeskobe. Vrijedi naglasiti i nešto što se često previdi: trudnoća u perimenopauzi ostaje moguća sve dok ciklusa ima, pa se zaštita ne prekida prerano.

Kada se javiti ljekaru

Ginekologu se javite ako je krvarenje izrazito obilno, traje duže nego inače, javlja se između ciklusa ili nakon odnosa, kao i ako se menstruacija vrati nakon više od godinu dana pauze. Pregled je potreban i ako simptomi ozbiljno remete svakodnevni život ili ako se promjene jave prije 45. godine. Postoje djelotvorne mogućnosti liječenja, uključujući hormonsku nadomjesnu terapiju i nehormonske pristupe, a izbor se donosi individualno, uz procjenu koristi i rizika za svaku ženu posebno.

Šta zapamtiti

Perimenopauza je prirodna faza, a ne dijagnoza. Simptomi su stvarni i imaju jasno hormonsko objašnjenje, pa ih ne treba pripisivati slabosti ni karakteru. Većina tegoba se može ublažiti, a razgovor s ljekarom najbrži je put do rješenja koje odgovara upravo vama.