Sezonsko voće i povrće: kalendar kroz godinu

Sezonsko voće i povrće nije samo pitanje tradicije ili cijene, nego i kvaliteta onoga što stavljamo na tanjir. Plod ubran u punoj zrelosti ima više šećera, arome i biljnih spojeva od onoga koji je dozrijevao u transportu. Uz to je gotovo uvijek jeftiniji, jer ga u tom trenutku ima u izobilju. U našem podneblju sezone su jasno izražene, pa se raznovrsnost kroz godinu postiže gotovo sama po sebi. Poznavanje kalendara olakšava i kupovinu i planiranje obroka.

Zašto sezonsko ima prednost

Voće i povrće nakon berbe postepeno gube dio vitamina, posebno vitamin C i folate koji su osjetljivi na svjetlo i toplinu. Što je put od polja do tanjira kraći, to je gubitak manji. Plodovi ubrani prije zrelosti radi transporta nikada ne razviju punu količinu šećera i aroma. Zbog toga zimski paradajz ima blijedu boju i malo okusa u odnosu na onaj iz augusta. Harvardova Škola javnog zdravlja naglašava raznolikost i boju kao glavne smjernice pri izboru.

Proljeće

Proljeće donosi prve zelene listove nakon zimskog razdoblja korjenastog povrća. Na pijacama se pojavljuju mladi luk, špinat, blitva, salata, rukola, koprive i mladi krompir. Špinat i blitva izvrsni su izvori folata, željeza i vitamina K, a najhranjiviji su dok su listovi mladi i nježni. Prva sezona rabarbare i jagoda obično počinje u maju. To je najbolje vrijeme za jela s puno zelenog lista, koja zimi teško dolaze do stola.

Ljeto

Ljeto je razdoblje najveće raznolikosti i najniže cijene. Paradajz, krastavci, paprika, tikvice, patlidžan i mladi grah dolaze jedan za drugim. Od voća su dostupne maline, kupine i borovnice, zatim breskve, kajsije, šljive, lubenica i dinja. Paradajz je zanimljiv primjer jer kuhanjem povećava dostupnost likopena, pa su i domaći sok i pasta vrijedni. Ovo je i najbolje vrijeme za pripremu zimnice, jer se plodovi konzerviraju u punoj zrelosti.

Jesen

Jesen donosi namirnice koje se dobro čuvaju i zbog toga su stoljećima bile osnova zimske ostave. Jabuke, kruške, grožđe, šipak i dunje stižu zajedno s tikvom, kupusom, karfiolom i korjenastim povrćem. To je i sezona orašastih plodova, prije svega oraha i lješnjaka koji se beru u septembru i oktobru. Tikva je izuzetno bogata beta-karotenom i dugo se čuva na hladnom i suhom mjestu. Jabuke ostaju dostupne mjesecima, pa čine osnovu voćnog unosa kroz cijelu zimu.

Zima

Zima je razdoblje u kojem se raznovrsnost najlakše izgubi, pa vrijedi znati šta je zaista dostupno. Kupus, kelj i prokulice u ovom razdoblju su najbolji, a mraz im čak popravlja okus. Korjenasto povrće poput šargarepe, cvekle, celera i pastrnjaka dobro se čuva i odlično stoji u čorbama. Citrusi, iako uvezeni, stižu upravo u svojoj sezoni i najbolji su izvor vitamina C u tom dijelu godine. Kiseli kupus je tradicionalno zimsko rješenje koje donosi i vitamin C i korisne bakterije.

Zašto je smrznuto zimi dobar izbor

Ovo je dio koji mnoge iznenadi, iako je logika jednostavna. Smrznuto povrće bere se u punoj zrelosti i zamrzava u roku od nekoliko sati, pa zadržava gotovo sve hranjive tvari. Svježe povrće izvan sezone često putuje danima i skladišti se sedmicama, pa gubi znatno više. Zbog toga je zimi smrznuti grašak, brokula ili špinat najčešće bolji izbor od blijede svježe alternative. Uz to su jeftiniji i ne kvare se, pa nema otpada.

Kako čuvati da duže ostane svježe

Način čuvanja mijenja trajnost više nego što se pretpostavlja. Paradajz, krompir, luk i bijeli luk ne idu u frižider, jer im hladnoća kvari okus i teksturu. Zeleni list traje duže ako se opere, dobro osuši i zamota u papirni ubrus u zatvorenoj posudi. Jabuke oslobađaju plin koji ubrzava zrenje okolnog voća, pa ih vrijedi držati odvojeno. Korjenasto povrće najdulje se čuva na hladnom, tamnom i prozračnom mjestu, bez plastične vrećice.

Kako kupovati pametnije

Najbolji pokazatelj sezone je cijena: ono što je u sezoni gotovo je uvijek najpristupačnije na pijaci. Kupujte manje količine češće, jer se tako smanjuje bacanje hrane koje je kod voća i povrća najveće. Plodove birajte po mirisu i čvrstoći, a ne po besprijekornom izgledu, jer oblik nema veze s okusom. Ono što u sezoni kupite u izobilju možete zamrznuti ili sušiti za zimu. NHS podsjeća da se svježe, smrznuto, konzervirano i sušeno voće jednako računaju u dnevne porcije.

Kratak podsjetnik

Sezonske namirnice su jeftinije, ukusnije i u pravilu hranjivije od onih izvan sezone. Proljeće nosi zeleni list, ljeto najveću raznolikost, jesen namirnice za ostavu, a zima kupusnjače i korjenasto povrće. Zimi je smrznuto povrće često bolji izbor od blijedog svježeg iz uvoza. Cijena na pijaci najpouzdaniji je znak da je nešto u sezoni. Cilj nije savršenstvo nego raznolikost boja kroz cijelu godinu.