Astma i HOPB: razlike, simptomi i svakodnevno disanje

Astma i HOPB dvije su najčešće hronične bolesti dišnih puteva, a u svakodnevnom govoru često se miješaju. Obje izazivaju kašalj, sviranje u prsima i nedostatak zraka, pa je zabuna razumljiva i kod pacijenata i u porodici. Riječ je ipak o različitim bolestima, s različitim uzrocima, tokom i liječenjem. Najvažnija razlika je u tome što se kod astme suženje dišnih puteva u velikoj mjeri može poništiti, a kod HOPB-a samo djelomično. Razumijevanje te razlike mijenja očekivanja od terapije.

Šta je astma

Astma je hronična upalna bolest dišnih puteva koja najčešće počinje u djetinjstvu, ali se može javiti u bilo kojoj dobi. Sluznica bronha je trajno preosjetljiva, pa na podražaje reaguje oticanjem, stvaranjem sluzi i grčem mišića u zidu. Rezultat su napadi tokom kojih se dišni putevi naglo suze. Karakteristično je da simptomi dolaze i prolaze te da se između napada osoba osjeća sasvim dobro. NHS navodi da se uz odgovarajuću terapiju većina ljudi s astmom može baviti gotovo svim aktivnostima.

Šta je HOPB

Hronična opstruktivna bolest pluća skupni je naziv za trajno suženje dišnih puteva s oštećenjem plućnog tkiva. Razvija se postepeno kroz godine i gotovo uvijek je posljedica dugotrajnog udisanja štetnih tvari, u najvećem broju slučajeva duhanskog dima. Za razliku od astme, oštećenje je trajno i bolest polako napreduje. Simptomi su prisutni stalno, a ne u napadima, i s vremenom se pogoršavaju. NHS ističe da je prestanak pušenja jedina mjera koja dokazano usporava njeno napredovanje.

Kako ih razlikovati

Dob početka prvi je koristan pokazatelj: astma najčešće počinje rano, a HOPB rijetko prije četrdesete. Kod astme simptomi variraju iz dana u dan i tipično su najizraženiji noću i rano ujutro. Kod HOPB-a je kašalj s iskašljavanjem prisutan gotovo svakodnevno, posebno ujutro, a nedostatak zraka javlja se pri naporu. Astmu često prate alergije, ekcem ili peludna groznica u ličnoj ili porodičnoj istoriji. HOPB gotovo uvijek prati istorija pušenja ili dugotrajne izloženosti prašini i dimu na radnom mjestu.

Zašto je spirometrija ključna

Nijedna od ovih dijagnoza ne postavlja se samo na osnovu simptoma. Spirometrija je bezbolna pretraga u kojoj se duva u uređaj koji mjeri koliko zraka i koliko brzo možete izdahnuti. Kod astme se nakon udisanja lijeka koji širi bronhe nalaz osjetno popravi, što potvrđuje povratnost suženja. Kod HOPB-a poboljšanje je znatno manje ili izostane, jer je oštećenje trajno. Upravo ta razlika u odgovoru na lijek najpouzdanije razdvaja dvije bolesti.

Kada postoje obje

Vrijedi znati da granica nije uvijek jasna i da dio ljudi ima obilježja i jedne i druge bolesti. Takvo stanje se u stručnoj literaturi naziva preklapanjem astme i HOPB-a. Najčešće se javlja kod osoba koje su imale astmu u mladosti a zatim godinama pušile. Kod njih je liječenje kombinovano i traži pažljivije praćenje kod pulmologa. Zbog toga se dijagnoza ponekad precizira tek nakon nekoliko mjeseci praćenja odgovora na terapiju.

Okidači koje vrijedi poznavati

Kod astme najčešći okidači su grinje, pelud, dlaka životinja, plijesan, hladan zrak, napor, dim i infekcije dišnih puteva. Pojedini lijekovi, uključujući aspirin i protuupalne lijekove, kod dijela ljudi izazivaju pogoršanje. Kod HOPB-a pogoršanja najčešće pokreću respiratorne infekcije i zagađen zrak. Prepoznavanje vlastitih okidača i njihovo izbjegavanje smanjuje broj pogoršanja jednako koliko i sama terapija. Vođenje kratkog dnevnika simptoma pomaže da se obrazac uoči.

Kako se liječe

Kod obje bolesti osnova terapije su inhalatori, ali s različitim naglaskom. Kod astme temelj čine inhalacijski kortikosteroidi koji smiruju upalu i uzimaju se redovno, uz brzodjelujući lijek za olakšanje. Kod HOPB-a težište je na dugodjelujućim bronhodilatatorima koji olakšavaju disanje tokom cijelog dana. Pravilna tehnika udisanja presudna je i kod jedne i kod druge bolesti, a greške su vrlo česte. Zatražite da vam u ambulanti pokažu tehniku i provjere je barem jednom godišnje.

Šta možete učiniti sami

Prestanak pušenja je najvažnija pojedinačna mjera kod obje bolesti i nikada nije kasno za njega. Redovna tjelesna aktivnost poboljšava izdržljivost i smanjuje osjećaj nedostatka zraka, iako mnogi zbog straha izbjegavaju napor. Vježbe disanja i plućna rehabilitacija kod HOPB-a imaju dobro dokumentovanu korist. Sezonska vakcina protiv gripe i pneumokokna vakcina smanjuju rizik od teških pogoršanja. Održavanje zdrave tjelesne težine olakšava disanje i smanjuje opterećenje pri kretanju.

Kada se javiti hitno

Potražite hitnu pomoć ako lijek za olakšanje ne djeluje ili djeluje kraće nego inače. Hitni su i izražen nedostatak zraka pri kojem ne možete izgovoriti punu rečenicu, plavkasta boja usana ili noktiju te ubrzano i plitko disanje. Kod HOPB-a pogoršanje s promjenom boje i količine iskašljaja te povišenom temperaturom traži pregled istog dana. Zbunjenost i izrazita pospanost kod osobe s plućnom bolešću uvijek su znak za hitnu pomoć. Uz redovnu terapiju i kontrole velika većina ljudi s obje bolesti vodi aktivan život.