Rak debelog crijeva: zašto je kolonoskopija nakon 50 važna

Rak debelog crijeva spada među najčešće zloćudne bolesti u našem podneblju, a istovremeno je jedan od rijetkih koji se može spriječiti prije nego što uopšte nastane. Razlog je u načinu na koji se razvija: gotovo uvijek nastaje iz polipa, sitnih izraslina koje godinama rastu bez ijednog simptoma i koje se tokom pregleda mogu jednostavno ukloniti.

Kako bolest nastaje

Polip je bezazlena izraslina na sluznici crijeva. Velika većina polipa nikada ne postane opasna, ali kod manjeg dijela se kroz godine, najčešće kroz desetljeće ili duže, nakupe promjene koje ih pretvore u zloćudni tumor. Upravo ta sporost je najveća prednost koju imamo.

Ako se polip otkrije i ukloni dok je još bezazlen, rak jednostavno nema iz čega nastati. Zbog toga se kolonoskopija ne smatra samo dijagnostičkim, nego i preventivnim zahvatom, što je razlikuje od većine drugih pretraga koje bolest samo otkrivaju.

Zašto simptomi kasne

Debelo crijevo je širok organ, pa tumor mora narasti prilično prije nego što išta ometa. Zbog toga se rane faze u pravilu ne osjete, a kada se simptomi jave, bolest je često već uznapredovala. To je i glavni argument za preglede kod ljudi koji se osjećaju potpuno zdravo.

Vrijedi naglasiti i podatak koji mnoge iznenadi: kod raka otkrivenog u najranijoj fazi petogodišnje preživljavanje je vrlo visoko, dok kod uznapredovale bolesti drastično pada. Razlika između ta dva ishoda najčešće nije u liječenju, nego u tome kada je bolest otkrivena.

Znakovi koji traže pregled

• krv u stolici, svijetlocrvena ili tamna i katranasta
• trajna promjena navika pražnjenja duže od tri sedmice
• naizmjenični proljev i zatvor bez jasnog razloga
• osjećaj nepotpunog pražnjenja nakon odlaska u toalet
• gubitak težine bez namjere i nova, uporna slabost
• anemija zbog nedostatka željeza kod muškaraca i žena nakon menopauze
• uporan bol ili grčevi u trbuhu

Nijedan od ovih znakova ne znači automatski rak; hemoroidi i druge bezazlene tegobe daju sličnu sliku. Ali svaki od njih zaslužuje pregled umjesto čekanja da prođe sam, jer je razlika između ranog i kasnog otkrivanja ogromna. Posebno je važno ne pripisivati krv u stolici automatski hemoroidima, čak i kada su ranije dijagnostikovani.

Kada početi s pregledima

U većini programa probir počinje između 50. i 55. godine za osobe prosječnog rizika, a u nekim zemljama se granica pomjera na 45. NHS koristi test na skriveno krvarenje u stolici koji se radi kod kuće i šalje poštom, a kolonoskopija slijedi samo ako je nalaz pozitivan.

Taj test traži sićušne količine krvi nevidljive golim okom i vrlo je jednostavan: uzorak se uzima kod kuće, bez pripreme i bez promjene prehrane. Pozitivan nalaz ne znači rak — najčešći uzrok su upravo polipi ili hemoroidi — nego samo da je potreban detaljniji pregled.

Ranije se počinje kod povećanog rizika: ako je rak debelog crijeva ili polipi dijagnostikovan roditelju, bratu ili sestri, obično deset godina prije dobi u kojoj je bolest otkrivena kod srodnika. Isto vrijedi za osobe s upalnim bolestima crijeva ili poznatim nasljednim sindromima. O svom rasporedu razgovarajte s ljekarom porodične medicine.

Kako izgleda kolonoskopija

Najveći strah kod većine ljudi nije sam pregled nego priprema, i to s razlogom: dan prije treba popiti otopinu koja isprazni crijevo i držati se bistre tekućine. Neugodno jeste, ali traje kratko i presudno je za kvalitet pregleda, jer se kroz nečisto crijevo jednostavno ne vidi dobro.

Sam pregled traje dvadesetak do tridesetak minuta i danas se gotovo redovno radi uz sedaciju, pa ga većina ljudi prespava ili ga se ne sjeća. Ako se naiđe na polip, uklanja se odmah tokom istog zahvata i šalje na analizu. Nakon nalaza se dogovara kada je sljedeća kontrola, najčešće za pet do deset godina ako je sve bilo uredno.

Šta možete učiniti sami

Prehrana bogata vlaknima, povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama povezuje se s nižim rizikom, dok Svjetska zdravstvena organizacija prerađeno meso svrstava u skupinu za koju postoje dovoljni dokazi o vezi s rakom debelog crijeva, a crveno meso u skupinu vjerovatnih uzroka.

To ne znači da se meso mora izbaciti, nego da su količina i učestalost bitne: manje suhomesnatih proizvoda i kobasica, a više ribe, mahunarki i povrća. Redovno kretanje, održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja i umjerenost s alkoholom djeluju u istom smjeru i njihov se učinak zbraja.

Zaključak

Rak debelog crijeva je jedan od rijetkih kod kojih pregled ne samo da otkriva bolest, nego je i sprječava uklanjanjem polipa. Neugodnost pripreme traje jedan dan, a dobitak se mjeri godinama. Ako ste u dobi za probir ili imate nekoga u porodici s ovom dijagnozom, zakažite razgovor s ljekarom i ne čekajte simptome.