PSA test i pregled prostate: šta muškarci trebaju znati

PSA test je jednostavna analiza krvi oko koje postoji neobično mnogo nedoumica. Dio muškaraca ga radi svake godine bez razmišljanja, dio ga izbjegava iz straha, a rijetki znaju da o njemu ni struka nema jedinstven stav. Razlog nije u testu samom, nego u tome šta se s rezultatom radi.

Šta je PSA i šta mjeri

PSA je skraćenica za prostata-specifični antigen, bjelančevinu koju proizvodi prostata i koja u malim količinama redovno dospijeva u krv. Test mjeri njenu koncentraciju. Ključno je razumjeti da PSA nije marker raka, nego marker stanja prostate uopšte.

Vrijednost raste kod raka, ali jednako tako i kod benignog uvećanja prostate, upale, infekcije mokraćnih puteva, nakon vožnje bicikla, seksualne aktivnosti ili pregleda prstom. Zato povišen nalaz sam po sebi ne znači bolest, a uredan nalaz ne isključuje je u potpunosti.

Prostata se s godinama kod većine muškaraca prirodno uvećava, pa i PSA polako raste s dobi. Zbog toga se granične vrijednosti razlikuju za pedesetogodišnjaka i sedamdesetogodišnjaka, što je jedan od razloga zašto se nalaz ne smije tumačiti bez ljekara.

Zašto odluka o testiranju nije jednostavna

NHS ne provodi organizovani program probira PSA testom upravo zbog te nepreciznosti, nego omogućava da ga muškarci nakon pedesete zatraže uz prethodni razgovor s ljekarom. Razlog je ravnoteža koristi i štete.

S jedne strane, test može otkriti rak u ranoj fazi kada je izlječiv. S druge, često otkriva sporo rastuće tumore koji čovjeku nikada u životu ne bi naudili, a njihovo liječenje nosi stvarne posljedice, uključujući probleme s kontrolom mokrenja i erekcijom. Taj problem struka naziva prekomjernom dijagnostikom.

Zbog toga se danas insistira na informisanoj odluci: ljekar objasni šta test može i šta ne može, a muškarac odluči želi li ga. To nije izbjegavanje odgovornosti, nego priznanje da za ovo pitanje ne postoji jedan odgovor koji odgovara svima.

Ko bi trebao ozbiljnije razmotriti test

• muškarci stariji od 50 godina, uz prethodni razgovor s ljekarom
• oni kojima je otac ili brat imao rak prostate, obično od 45. godine
• muškarci s više oboljelih srodnika ili s rakom dojke u bliskoj porodici
• svi koji imaju tegobe pri mokrenju, bez obzira na dob

Porodična anamneza ovdje nosi veću težinu nego kod mnogih drugih bolesti, pa je vrijedi provjeriti i spomenuti ljekaru čak i kada nema nikakvih simptoma.

Kako se pripremiti za vađenje krvi

Budući da brojne svakodnevne stvari privremeno podižu PSA, priprema ima stvaran utjecaj na tačnost nalaza. Preporučuje se izbjegavati vožnju bicikla i intenzivnu tjelesnu aktivnost dva do tri dana prije, kao i seksualnu aktivnost četrdeset osam sati ranije.

Test se ne radi tokom infekcije mokraćnih puteva ni neposredno nakon kateterizacije ili pregleda prstom, nego se odgađa nekoliko sedmica. Ako uzimate bilo kakve dodatke prehrani ili lijekove za prostatu, obavezno ih spomenite, jer pojedini snižavaju PSA i mogu prikriti stvarno stanje.

Šta znači povišen nalaz

Prvi korak nakon povišenog PSA gotovo nikada nije biopsija, nego ponavljanje testa nakon nekoliko sedmica, uz navedene mjere pripreme. Značajan dio povišenih nalaza se na taj način normalizuje bez ikakve daljnje obrade.

Ako vrijednost ostane povišena, slijedi pregled urologa, a sve češće i magnetna rezonanca prostate prije odluke o biopsiji. Taj pristup je posljednjih godina bitno smanjio broj nepotrebnih biopsija, jer omogućava da se cilja samo sumnjivo područje umjesto nasumičnog uzorkovanja.

Tegobe koje ne treba ignorisati

Neovisno o PSA testu, postoje simptomi koji traže pregled: otežano započinjanje mokrenja, slab ili isprekidan mlaz, često ustajanje noću, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura, bol pri mokrenju ili krv u mokraći i sjemenu.

Većinu tih tegoba kod muškaraca nakon pedesete uzrokuje benigno uvećanje prostate, stanje koje nije rak i koje se uspješno liječi. Ipak, razlikovanje je posao ljekara, a ne pretpostavke, i upravo tu odgađanje pravi najviše štete.

Šta možete učiniti za zdravlje prostate

Ne postoji prehrana koja pouzdano sprječava rak prostate, ali opšte mjere djeluju i ovdje. Održavanje zdrave tjelesne težine, redovno kretanje i prehrana s više povrća, ribe i namirnica korisnih za prostatu, a manje prerađenog mesa, povezuju se s povoljnijim ishodima.

Prema dodacima prehrani koji se reklamiraju za prostatu vrijedi biti oprezan: dokazi su uglavnom slabi, a neki preparati mogu maskirati PSA vrijednost i time otežati procjenu.

Zaključak

PSA test je koristan alat, ali nije jednostavan odgovor na pitanje ima li neko rak. Njegova vrijednost dolazi do izražaja tek kada se tumači u kontekstu dobi, porodične istorije i simptoma. Najbolji potez nakon pedesete nije ni automatski test ni izbjegavanje, nego razgovor s ljekarom o tome šta test u vašem slučaju može donijeti.