Glavobolje i migrene: najčešći okidači i kako ih ublažiti

Glavobolje i migrene spadaju među najčešće zdravstvene tegobe uopšte, a mnogima upravo nakon 40. godine počinju remetiti posao, san i porodične obaveze. Dobra vijest je da većina glavobolja nije opasna te da se poznavanjem vlastitih okidača njihova učestalost često može primjetno smanjiti.

Nisu sve glavobolje iste

Najčešća je tenzijska glavobolja: tup, stežući pritisak s obje strane glave, kao da je oko čela stegnut obruč. Obično je blaga do umjerena i povezana s napetošću mišića vrata i ramena, stresom ili umorom. Migrena je druga priča: bol je najčešće jednostrana, pulsirajuća i pojačava se pri kretanju, a prate je mučnina te preosjetljivost na svjetlo i zvukove. Napad može trajati od nekoliko sati do tri dana. Dio ljudi prije napada primijeti auru, najčešće treperenje ili cik-cak linije u vidnom polju. Postoje i druge, rjeđe vrste, poput klaster glavobolje, koje zahtijevaju obradu kod ljekara.

Najčešći okidači koje vrijedi poznavati

• stres i, zanimljivo, naglo opuštanje nakon stresnog perioda
• premalo ili previše sna te neredovan ritam spavanja
• preskakanje obroka i pad šećera u krvi
• nedovoljan unos tečnosti tokom dana
• hormonske promjene, kod žena često u vrijeme ciklusa ili perimenopauze
• promjene vremena i zagušljive prostorije
• jaka svjetla, treperavi ekrani, glasni zvukovi i intenzivni mirisi
• kod nekih ljudi alkohol, posebno crno vino, te zreli sirevi ili prerađeno meso

Okidači su vrlo individualni, pa ono što izaziva napad kod jedne osobe, kod druge ne mora značiti ništa. Zato stručnjaci savjetuju vođenje dnevnika glavobolje: nekoliko sedmica bilježite kada se bol javila, šta ste jeli, koliko ste spavali i šta se dešavalo taj dan, pa će se obrasci najčešće sami pokazati.

Šta može pomoći kada bol već krene

Kod tenzijske glavobolje mnogima olakšanje donese kratka šetnja na svježem zraku, topli tuš, nježno istezanje vrata ili masaža ramena. Kod migrene tijelo obično traži suprotno: mirnu, zamračenu i tihu prostoriju, hladan oblog na čelo i pokušaj sna. Pomaže i čaša vode, jer je dehidracija čest saputnik bola. Lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta mogu ublažiti povremene napade, ali ih ne treba uzimati prečesto: njihovo korištenje više od desetak dana mjesečno može s vremenom izazvati novu, takozvanu glavobolju od prekomjerne upotrebe lijekova. O pravoj mjeri i izboru posavjetujte se s ljekarom ili farmaceutom.

Prevencija kroz svakodnevne navike

• lijegajte i ustajte u približno isto vrijeme, i vikendom
• jedite redovno i ne preskačite doručak
• pijte dovoljno vode raspoređeno kroz dan
• uvedite redovnu laganu aktivnost poput šetnje ili plivanja
• pravite pauze od ekrana i provjerite osvjetljenje radnog mjesta
• naučite tehniku opuštanja: sporo disanje, kratka meditacija ili topla kupka
• umjereno s kafom, a njen unos smanjujte postepeno

Ne pokušavajte promijeniti sve odjednom. Odaberite jednu ili dvije navike koje vam najviše nedostaju, na primjer redovniji san i više vode, pa nakon nekoliko sedmica procijenite je li se broj glavobolja smanjio. Šoljica umirujućeg biljnog čaja uvečer mnogima postane ugodan ritual smirivanja dana, a upravo takvi mali rituali pomažu tijelu da lakše izađe iz stalne napetosti.

Kada se javiti ljekaru

Ljekaru se svakako javite ako su glavobolje česte, ako se njihov karakter promijenio ili ako lijekovi koje ste ranije koristili više ne pomažu. Hitnu pomoć potražite kod iznenadne, izuzetno jake glavobolje kakvu nikada niste imali, glavobolje praćene visokom temperaturom i ukočenim vratom, smetnjama govora ili vida, slabošću jedne strane tijela, te kod glavobolje nakon udarca u glavu. Nove ili neuobičajene glavobolje koje se prvi put jave nakon pedesete godine takođe zaslužuju pregled, jer u toj dobi ljekar želi isključiti druge uzroke.

Često postavljana pitanja

Pomaže li kafa protiv glavobolje ili je pogoršava?

I jedno i drugo je moguće. Kofein može pojačati djelovanje lijekova protiv bolova i nekima kratkoročno olakša bol, ali naglo izostavljanje uobičajene kafe često izaziva glavobolju. Najsigurnija je umjerenost i ujednačen unos iz dana u dan.

Jesu li migrene nasljedne?

Sklonost migreni često se javlja u porodicama, pa nasljeđe igra značajnu ulogu. To ipak ne znači da su napadi neizbježni: uz poznavanje okidača, uredan ritam života i, po potrebi, terapiju koju odredi ljekar, mnogi ljudi znatno smanje njihovu učestalost.

Zaključak

Glavobolje i migrene umiju iscrpiti, ali nisu nešto s čime se morate jednostavno pomiriti. Dnevnik glavobolje otkriva lične okidače, uredan san, redovni obroci i dovoljno vode smanjuju broj napada, a mirna zamračena soba i hladan oblog olakšavaju one koji se ipak jave. Ako bol postane česta ili promijeni karakter, razgovarajte sa svojim ljekarom, jer danas postoje djelotvorne mogućnosti liječenja.