Artroza koljena: kako usporiti propadanje hrskavice

Artroza koljena najčešći je oblik degenerativne bolesti zglobova i jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi nakon pedesete smanje kretanje. Oko nje postoji i najviše zabluda, počevši od uvjerenja da je riječ o običnom trošenju koje se ne može zaustaviti. Savremeno razumijevanje je znatno optimističnije i, što je važnije, vodi ka sasvim drugačijim preporukama. Hrskavica jeste podložna oštećenju, ali koljeno nije mašina koja se jednostavno istroši. Najveća greška koju ljudi prave jeste da zbog bola prestanu koristiti nogu.

Šta se zapravo dešava u zglobu

Hrskavica je glatki sloj koji prekriva krajeve kostiju i omogućava da se one kreću gotovo bez trenja. Kod artroze se taj sloj postepeno stanjuje, a tijelo na to odgovara promjenama na kosti ispod njega. Nastaju koštani izdanci, zglobna ovojnica se povremeno upali, a zglob gubi dio pokretljivosti. NHS naglašava da to nije puko trošenje nego aktivan proces u kojem tijelo pokušava popraviti oštećenje. Upravo zato na njega možemo utjecati, za razliku od jednostavnog habanja.

Zašto mirovanje pogoršava stanje

Hrskavica nema vlastite krvne sudove i hrani se zglobnom tekućinom. Ta tekućina se u nju utiskuje upravo pri kretanju, kao kad se spužva stišće i pušta. Kada zglob miruje, hrskavica dobija manje hranjivih tvari i brže propada. Istovremeno slabe mišići natkoljenice koji koljeno stabilizuju i preuzimaju dio opterećenja. Nastaje začarani krug u kojem bol vodi u mirovanje, mirovanje u slabije mišiće, a slabiji mišići u još veći bol.

Koje vježbe zaista pomažu

Jačanje četveroglavog mišića natkoljenice najbolje je istražena pojedinačna mjera kod artroze koljena. Jednostavne vježbe poput ispružanja noge u sjedećem položaju ili podizanja ispružene noge u ležećem rade upravo to. NHS preporučuje dva dana sedmično posvećena jačanju mišića za sve odrasle osobe. Uz snagu je korisna i aktivnost koja ne udara u zglob, prije svega plivanje i vožnja bicikla. Blaga bol tokom vježbanja je prihvatljiva, dok oštar bol znači da treba smanjiti opterećenje.

Tjelesna težina mijenja mnogo

Pri svakom koraku koljeno nosi višestruko veće opterećenje od same tjelesne težine. Zbog toga svaki izgubljeni kilogram znači nekoliko kilograma manje opterećenja pri svakom koraku. Istraživanja pokazuju da smanjenje težine od pet do deset posto osjetno smanjuje bol kod osoba s prekomjernom težinom. Učinak nije samo mehanički, jer masno tkivo luči i tvari koje podržavaju upalu u zglobu. To je razlog zbog kojeg se mršavljenje kod artroze preporučuje jednako uporno kao i vježbanje.

Svakodnevne prilagodbe koje pomažu

Nekoliko sitnica bitno smanjuje opterećenje koljena tokom dana. Obuća s mekim potplatom i dobrom amortizacijom rasterećuje zglob pri svakom koraku, dok tvrde ravne cipele opterećenje prenose izravno. Silazak niz stepenice opterećuje koljeno znatno više od uspona, pa se kod jačih tegoba preporučuje korištenje rukohvata. Štap koji se nosi u ruci suprotnoj od bolnog koljena preuzima dio težine i nije znak predaje nego razumna pomoć. Izbjegavanje dugog čučanja i klečanja štedi zglob više nego što se očekuje.

Šta s lijekovima protiv bolova

Paracetamol se koristi kod blažih bolova, dok protuupalni lijekovi djeluju jače ali nose više nuspojava. Kod osoba nakon šezdesete, s bolestima bubrega, srca ili želuca, dugotrajno uzimanje protuupalnih lijekova nije bezopasno. Masti i gelovi s protuupalnim sastojkom kod koljena djeluju razumno dobro jer je zglob blizu površine. Injekcije kortikosteroida daju kratkotrajno olakšanje kod jače upale, ali se ne ponavljaju često. Svaku dugotrajnu terapiju protiv bolova treba dogovoriti s ljekarom, a ne voditi samostalno.

Dodaci prehrani: šta kažu dokazi

Glukozamin i hondroitin vjerovatno su najprodavaniji dodaci za zglobove kod nas. Rezultati istraživanja su neujednačeni, a veće i kvalitetnije studije uglavnom ne nalaze značajan učinak u odnosu na placebo. To ne znači da nikome ne pomažu, nego da se od njih ne treba očekivati preokret. Kolagen i slični preparati imaju još slabiju dokaznu podlogu. Novac uložen u nekoliko mjeseci dodataka gotovo uvijek bi više donio uložen u fizioterapiju.

Kada se razmatra operacija

Ugradnja umjetnog zgloba razmatra se tek kada bol ozbiljno ograničava svakodnevni život uprkos svim ostalim mjerama. Zahvat je danas rutinski, s dobrim ishodima i vijekom trajanja proteze koji se mjeri u desetljećima. Odluka se ne donosi na osnovu snimka nego na osnovu tegoba, jer nalaz na rendgenu i jačina bola često ne idu zajedno. Ljudi s izraženim promjenama na snimku ponekad imaju male tegobe i obrnuto. Zbog toga je razgovor s ortopedom o vlastitoj svakodnevici važniji od same slike.

Kada se javiti ljekaru

Javite se ako bol u koljenu traje duže od nekoliko sedmica ili vas budi noću. Pregled traže i izražena oteklina, crvenilo i toplina zgloba, jer to može značiti upalu ili infekciju. Naglo blokiranje koljena, osjećaj da popušta pri hodu ili nemogućnost oslonca zahtijevaju hitniju procjenu. Isto vrijedi za bol nakon pada ili uvrtanja noge. Rana fizioterapija kod artroze daje bolje rezultate od čekanja da tegobe same prođu.