Samopregled dojki i mamografija: rano otkrivanje spašava živote

Samopregled dojki traje nekoliko minuta mjesečno, a spada među rijetke navike koje zaista mogu promijeniti ishod. Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena, ali je istovremeno i jedan od onih kod kojih rano otkrivanje daje izvrsne izglede za potpuno izlječenje.

Zašto je rano otkrivanje presudno

Razlika u ishodu između rano i kasno otkrivene bolesti veća je nego kod većine drugih dijagnoza. Kada se promjena otkrije dok je mala i ograničena na dojku, izgledi za izlječenje su vrlo visoki, a liječenje je najčešće kraće i manje agresivno.

Upravo zato se toliko naglašava poznavanje vlastitih dojki. Cilj samopregleda nije da žena sama postavi dijagnozu, nego da primijeti da se nešto promijenilo u odnosu na ono što je za nju uobičajeno.

Kada i kako obaviti samopregled

Najbolje vrijeme je nekoliko dana nakon završetka menstruacije, kada su dojke najmanje osjetljive i nabrekle. Žene u menopauzi neka odaberu jedan isti dan u mjesecu, na primjer prvi, kako bi pregled postao rutina koju je lako zapamtiti.

Pregled ima dva dijela. Prvo pred ogledalom, uspravno, s rukama opuštenim uz tijelo, pa podignutim iznad glave, pa s rukama na bokovima uz blago stezanje: tražite promjene oblika, obrisa, boje kože ili položaja bradavice. Drugi dio je opipavanje, ležeći, s jastukom podignutim ispod ramena, suprotnom rukom, jagodicama tri srednja prsta.

Opipavajte kružnim pokretima, blago pa jače, sistematski po cijeloj dojci, uključujući područje prema pazuhu i samu pazušnu jamu. Važno je svaki put koristiti isti redoslijed, jer se tako najlakše primijeti nešto novo.

Šta tražiti

• novu kvržicu ili zadebljanje u dojci ili pazuhu koje ranije niste napipali
• promjenu veličine ili oblika jedne dojke
• uvlačenje kože ili bradavice
• kožu nalik na koru narandže, crvenilo ili ljuštenje
• iscjedak iz bradavice, posebno krvav ili iz samo jednog otvora
• ranicu ili osip na bradavici koji ne zarasta
• bol u jednoj dojci koji traje i ne mijenja se s ciklusom

Velika većina kvržica u dojci je bezazlena: ciste, fibroadenomi i promjene vezane za ciklus mnogo su češći od tumora. Ali razliku ne može procijeniti ni najiskusnija žena sama, pa svaka nova i uporna promjena traži pregled.

Šta samopregled ne može

Ovo je dio koji se često prešuti. Samopregledom se otkrivaju promjene koje su već dovoljno velike da se napipaju, obično oko centimetar ili više. Mamografija ih otkriva znatno ranije, dok su premale da bi ih iko osjetio.

Zbog toga samopregled nije zamjena za mamografiju niti razlog da se ona preskoči. Njih dvoje rade različit posao: samopregled hvata promjene između pregleda, a mamografija hvata ono što se ne može napipati.

Mamografija: kada i kako

Programi probira u većini zemalja pozivaju žene na mamografiju svake dvije godine, najčešće u dobi od pedesete do sedamdesete godine, a u nekim sredinama raspon je širi. NHS opisuje pregled kao kratak snimak koji traje svega nekoliko minuta.

Sam snimak može biti neugodan jer se dojka nakratko pritisne između dvije ploče, ali pritisak traje nekoliko sekundi i potreban je da bi slika bila oštra uz najmanju moguću dozu zračenja. Kod mlađih žena, čije je tkivo dojke gušće, često se umjesto ili uz mamografiju koristi ultrazvuk.

Šta ako pozovu na dodatne pretrage

Poziv na dodatnu obradu nakon mamografije uznemiri gotovo svaku ženu, ali vrijedi znati da velika većina takvih poziva ne završi dijagnozom raka. Najčešći razlog je nejasan nalaz, gušće tkivo ili sjena koju treba razjasniti drugim snimkom.

Dodatna obrada obično uključuje ciljanu mamografiju, ultrazvuk, a ponekad i punkciju iglom radi uzorka tkiva. Sve se najčešće obavi u jednom danu, a čekanje na nalaz je psihički najteži dio, pa je korisno na pregled doći u društvu nekoga bliskog.

Ko treba početi ranije

Ranije i češće praćenje preporučuje se ženama kojima je majka, sestra ili kćerka imala rak dojke, posebno ako je otkriven prije pedesete godine. Isto vrijedi za poznate nasljedne mutacije u porodici i za žene koje su ranije imale zračenje grudnog koša.

U tim slučajevima raspored pregleda i vrstu pretrage određuje ljekar individualno, a ne opšti program. Zato je vrijedno poznavati zdravstvenu istoriju svoje porodice i podijeliti je s ljekarom, čak i kada nema nikakvih tegoba.

Šta možete učiniti uz preglede

Rizik se ne može ukloniti, ali se može smanjiti. Održavanje zdrave tjelesne težine nakon menopauze, redovna tjelesna aktivnost, ograničavanje alkohola i nepušenje povezuju se s nižim rizikom. Dojenje također djeluje zaštitno.

Nijedna od tih mjera ne zamjenjuje preglede, ali se njihov učinak zbraja i vrijedi ih znati, jer daju osjećaj da ishod nije potpuno izvan vlastitog utjecaja.

Kada se javiti ljekaru

Javite se bez odlaganja ako napipate novu kvržicu, primijetite uvlačenje kože ili bradavice, iscjedak, ranicu koja ne zarasta ili promjenu oblika dojke. Ne čekajte sljedeći redovni pregled i ne odgađajte iz straha od nalaza.

Vrijedi ponoviti ono najvažnije: većina promjena je bezazlena, a one koje nisu najbolje se liječe kada se otkriju rano. Brza provjera gotovo uvijek donese olakšanje, a u rjeđim slučajevima dobije se dragocjeno vrijeme.